Tag: amerika

  • General Leonid Ivašov: CIA i tajne igre

    General Leonid Ivašov: CIA i tajne igre

    Prevela i priredila: Danijela Petković

    Džon Retklif, direktor CIA, posetio je Moskvu nakon potapanja ruske nuklearne podmornice Kursk.

    Vilijam Džej Berns direktor CIA od 2021. do 2025. godine, posetio je Moskvu neposredno pre početka pune ruske invazije na Ukrajinu. Berns je tada razgovarao sa visokim ruskim zvaničnicima, uključujući Nikolaja Patruševa. Preneo je upozorenje Amerike i naglasio da znaju za ruske planove vezane za Ukrajinu. Sa Putinom je tada razgovarao telefonom. Putin ga nije poslušao.

    Džon Retklif

    Fotografija: https://www.slobodnaevropa.org/a/sad-john-ratcliffe-moskva/33839342.html

    Retklif je advokat i jedan od najbližih Trampovih saradnika. On ima dobre odnose sa Nariškinim, glavnim čovekom ruske spoljoobaveštajne službe.

    To što direktor CIA leti preko Rige, hitno, do Moskve, mnogo govori o situaciji. U Rusiji je takva situacija, hitna koja ne trpi odlaganja. Potrebno je prisustvo predsednika SAD i ta akcija, maskirovka, sprovodi se u visokoj tajnosti.

    Kažu da je đavo sakriven u detaljima, a šta nama govori kretanje Redklifa?

    Redklif je sleteo u 10.04h na Vnukovo, a u 18.47h kreće ka Rigi. U Rusiji je boravio oko pet časova. Pregovori su se održali u Kremlju, FSB i SVR. Međutim, on najpre leti Boingom 737, koji je vrlo komforan, a onda menja avion i leti, iz Rige, vojnim avionom C 17. To je stari model aviona. U tom avionu su klupe vrlo niske, neudobne i potrebno je da se čovek nagne napred da bi uopšte mogao da sedi.

    Vojni avion C17

    Fotografija: Youtube/Screenshot/Genral Ivashov

    Moguće su tri varijante scenarija. Prva je da je avion sa sobom nosio nešto veliko, verovatno nešto što je potrebno za odbranu Ambasade SAD, s obzirom da počinju rakete da lete ka Moskvi. Druga varijnata je da su nešto izvozili i prenosili u Rigu ili je bilo po sredi nešto treće. Kada se vraćao, on je odmah prešao u njegov avion kojim je poleteo i nije imao sastanke u Rigi, što znači da je cilj posete bila samo Moskva.

    Fotografija: Youtube/Screenshot/Genral Ivashov

    Zaključak je- spremao se, tih dana, prevrat u Moskvi, za svrgavanje Putina. Američka obaveštajna služba je dobila takve informacije i preduzela neophodne mere za izvlačenje Putina i njegove svite. Bilo je potrebno njih odvesti na teritoriju NATO. Ko je mogao da sprema prevrat?

    Anton Siluanov, ruski ministar finansija i Mihail Mišustin, premijer Rusije, izjavili su da se u ruskim bankama nalazi oko šezdeset tri triliona rubalja, a da je deficit ruskog budžeta oko 9 triliona rubalja. Postavlja se pitanje, od čega će platiti penzije, vojnike na frontu? Taj novac je novac oligaha koji mogu vrlo lako da organizuju sklanjanje Putina sa vlasti , što je postalo jasno i obaveštajnoj službi SAD. Direktor CIA mogao je da obavi telefonski razgovor, ali nije. Ova akcija je izvedena u tajnosti.

    General Leonid Ivašov

    Fotografija: Youtube/Screenshot/Genral Ivashov

    Za Ameriku je ruski predsednik bezvredan. Podsetimo se da se Putin sreo sa Bušom i da je potpisao tajni dokument i na engleskom i na ruskom. Putin jako loše govori engleski i nemoguće je da taj dokument njemu bude jasan bez prevodioca. Ovo pokazuje da se Putin pridržava onoga što je započeo Jeljcin. Americi je potreban slab ruski predsednik. O tome sam pisao za Špigl. Naravno, sada je moguć scenario Sadama Huseina.

    Oko nas se stvaraju neprijatelji. Kazahstan je promenio Ustav. U novom Ustavu se ne pominje ruski jezik kao ranije, a ta tendencija je vidljiva i u Jermeniji.

    Amerikanci su imali nameru da osvoje evropsko tržište, postave njihov energetski sistem. Naravno, to nije moguće uraditi na Bliskom Istoku, jer Kina i Indija to ne dopuštaju, pa su njihove želje pre svega vezane za Evropu.

    Tramp je rekao, u prvom mandatu, da je njihov cilj formiranje dvadeset jednog energetkog punkta u Evropi, a prva zemlja gde je došao bila je Poljska. U Poljskoj je prisustvovao otvaranju gasnog terminala. Putin je poklonio to tržište Bajdenu i Trampu i zbog toga u Evropi vlada mržnja prema Putinu,dok u Poljskoj vlada antiruski sindrom.

    31.08.2026.

    Izvor: YouTube kanal General Ivašov

  • Obrazovanje u Rusiji: Ko želi na crnu listu – dobrodošao!

    Obrazovanje u Rusiji: Ko želi na crnu listu – dobrodošao!

    Pentagon je uvrstio 33 ruska univerziteta, naučnoistraživačka instituta i naučno-proizvodne organizacije na spisak stranih institucija koje, prema mišljenju Vašingtona, predstavljaju pretnju nacionalnoj bezbednosti SAD. Među njima su Moskovski državni univerzitet Lomonosov (MGU), Moskovski državni tehnički univerzitet „N. E. Bauman“ (MGTU), Moskovski vazduhoplovni institut (MAI), Moskovski institut za fiziku i tehnologiju (MFTI), Visoka škola ekonomije (VŠE/HSE) i MIREA.

    Američko Ministarstvo odbrane preporučilo je istraživačima, akademskim ustanovama i partnerima iz američke industrije da budu posebno oprezni prilikom razmatranja saradnje, finansiranja ili razmene podataka sa institucijama koje se nalaze na ovoj listi.

    Na ažuriranom spisku nalazi se ukupno 130 akademskih i istraživačkih organizacija iz Rusije, Kine i Irana, od čega su 33 iz Rusije.

    Pored navedenih univerziteta, na listi su i:

    • Uralski federalni univerzitet,
    • Tomski politehnički univerzitet,
    • Kazanski nacionalni istraživački tehnički univerzitet,
    • Nižegorodski državni univerzitet,
    • Vojno-pomorska akademija „N. G. Kuznjecov“,
    • Nacionalni istraživački centar „Kurčatovski institut“,
    • Skolkovski institut nauke i tehnologije (Skoltech),
    • više instituta Ruske akademije nauka,
    • kao i nekoliko naučno-proizvodnih organizacija, među kojima je i koncern „Morsko podvodno oružje – Gidropribor“.

    Uvrštavanje na ovu listu znači da je Pentagonu zabranjeno da sa tim institucijama sarađuje u oblasti naučnih istraživanja, kao i da za njih koristi budžetska sredstva za grantove ili ugovore.

    Podsećanja radi, Sjedinjene Američke Države su još u maju 2023. godine uvele sankcije pojedinim ruskim univerzitetima i naučnoistraživačkim institutima povezanim sa sektorom rudarstva. Tada su na američku SDN listu dospeli Sanktpeterburški rudarski univerzitet, Ruski državni geološko-istraživački univerzitet „Sergo Ordžonikidze“ i Ruski državni univerzitet nafte i gasa „Gubkin“.

    Lista svih univerziteta: https://www.cto.mil/fy25-ndaa-section-1286-list/

    izvor: Forbes Rusija

    US Department of war

    https://www.forbes.ru/society/565472-pentagon-vnes-mgu-i-ese-32-rossijskih-vuza-i-nii-v-spisok-ugroz-nacbezopasnosti-ssa

    https://www.war.gov/News/Releases/Release/Article/4553101/the-department-of-war-releases-updated-list-of-foreign-institutions-engaging-in
  • dr Seyed Ali Razeghi: Oštećenja iranskog kulturnog nasleđa u vojnim napadima

    dr Seyed Ali Razeghi: Oštećenja iranskog kulturnog nasleđa u vojnim napadima

    Piše: dr Seyed Ali Razeghi

    Specijalno za Udruženje Fadej- Institut za kulturnu diplomatiju

    Istina je da iransko kulturno nasleđe nije samo istorijski identitet iranske nacije, već deo civilizacijskog pamćenja čitavog sveta. Iz tog razloga, tačno devet dana nakon početka napada cionističkog režima i Sjedinjenih Američkih Država, iransko Ministarstvo kulturnog
    nasleđa i turizma progovorilo je o pretnjama usmerenim ka civilizacijskom i istorijskom nasleđu Irana. Ovo ministarstvo je izdalo saopštenje u kojem upozorava:

    „U danima kada se Iran suočava sa otvorenom vojnom agresijom agresorskih režima cionističkog i Sjedinjenih Američkih Država što je u suprotnosti sa međunarodnim ugovorima i osnovnim ljudskim i
    humanitarnim principima, delovi istorijskih i kulturnih lokaliteta zemlje koji su na listi Uneskove svetske baštine i priznati kao zajedničko dobro čovečanstva, izloženi su oštećenju, pretnji i uništenju.“


    Uništavanje i oštećenje objekata kao što su palata Golestan, Abasidova džamija (Saborna džamija) na trgu Nakš-e Džahan u Isfahanu, palata Čehel Sotun, kao i istorijska dolina Horamabad stara 63.000 godina u kojoj se nalazi tvrđava Falak-ol-Alak-ol-Aflak a koji su svi pod zaštitom Uneska i međunarodne zajednice doveli su do izdavanja ovog saopštenja.

    Očekivalo se da će međunarodna zajednica izvršiti pritisak na zemlje agresore, barem radi očuvanja dela sopstvenog identitetskog nasleđa. Međutim, sada, oko dva meseca nakon otvorene agresije cionističkog režima i SAD, postalo je jasno da je ova svesna agresija ugrozila kulturno nasleđe naroda Irana i pretvorila ga u metu u kontekstu vojnog sukoba. Ovaj rat je, zapravo, rat onih bez identiteta protiv drevne istorije Irana.


    Šta kaže Haški protokol?

    U nedelju, 22. februara 1959. godine, Nacionalna konsultativna skupština Irana usvojila je „Zakon o pristupanju Konvenciji o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba“; ugovor koji je 14. maja 1954. u Hagu potpisao opunomoćeni predstavnik Irana i koji
    obuhvata 40 članova, izvršni pravilnik, protokol i tri rezolucije.
    Pre toga, od 21. aprila do 14. maja 1954. godine, na poziv holandske vlade, organizacija Unesko održala je konferenciju u Hagu.

    Fotografija preuzeta sa sajta: https://english.aawsat.com/home/article/1318056/unesco-adds-six-new-sites-its-world-heritage-list

    Cilj nije bio samo formulisanje i usvajanje Konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba, već i razmatranje nacrta koje je pripremio Unesko. Ovaj međunarodni ugovor potpisan je jer su kulturna dobra različitih zemalja tokom nedavnih ratova, posebno Drugog svetskog rata, pretrpela ozbiljna oštećenja, a sa razvojem ratnih tehnika bila su suočena sa još većom opasnošću od uništenja.


    Zemlje prisutne u Hagu, svesne činjenice da svi narodi doprinose svetskoj kulturi i da oštećenje kulturnih dobara bilo kog naroda znači oštećenje kulturnog nasleđa čitavog čovečanstva, smatrale su međunarodnu zaštitu ovih dobara neophodnom. Na osnovu toga,
    prateći principe zaštite kulturnih dobara usvojene Haškim konvencijama iz 1899. i 1907. godine i Vašingtonskim paktom (1935), potpisale su novu konvenciju 1954. godine kako bi se otklonili
    nedostaci prethodnih zakona.

    Nova Haška konvencija predviđa da će zaštita ovih dobara biti efikasna samo ako se uvreme mira preduzmu mere za njihovu bezbednost na nacionalnom i međunarodnom nivou. U
    skladu sa tim, pružanjem sveobuhvatne definicije „kulturnih dobara“, redefinisane su metode zaštite, čuvanja i poštovanja ovih dobara, a države članice su se obavezale da će poštovati kulturna dobra, kako na svojoj teritoriji tako i na teritoriji suprotstavljenih strana.

    One su zabranile korišćenje ovih dobara i njihovog okruženja u vojne svrhe koje bi dovele do oštećenja i obavezale se da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljskog delovanja protiv njih. Prema ovoj konvenciji, sukobljene strane su, čak i u slučaju okupacije dela teritorije protivnika, dužne da u meri u kojoj je to moguće podrže napore nacionalnih vlasti okupirane zemlje u zaštiti kulturnih dobara. Takođe, u članu 19 se precizira da su u sukobima koji nemaju međunarodni karakter (poput onoga što se desilo u nedavnoj agresiji na Iran), sve sukobljene strane dužne da sprovode barem minimalne odredbe koje se odnose na poštovanje kulturnih dobara.


    Oštećenje 131 muzeja i istorijskog objekta


    Naše kulturno nasleđe ne pripada jednoj zemlji ili jednoj generaciji, već je deo zajedničke imovine čovečanstva. Prema rečima Sejeda Reze Salehi Amirija, iranskog ministra za kulturno nasleđe, turizam i zanatstvo, do sada je 131 muzej i istorijski objekat u zemlji
    oštećen usled napada i invazija ove dve zemlje (SAD i Izrael).
    On je izjavio: „U celom svetu, civilizacijski objekti i kulturno nasleđe smatraju se crvenom linijom. Do trenutka prekida vatre, zabeleženo je 131 oštećenje. Moji saradnici dokumentuju štetu, a uz saradnju više od 300 istraživača, biće procenjen stepen oštećenja kako
    bi operacije restauracije počele nakon rata.“


    Koji istorijski objekti su oštećeni?

    Prema rečima iranskog ministra kulturnog nasleđa, od 28. februara 2026. do ranih jutarnjih sati 8. aprila 2026. godine, tokom vojne agresije SAD i Izraela, oko 131 objekat i istorijski lokalitet u 18 provincija je oštećen ili uništen, pri čemu Teheran sa više od 60 objekata ima najveći udeo. Teheran i brojne rane rata Prema izveštajima i dokumentaciji iranskog ministarstva, neki od oštećenih ili uništenih objekata u Teheranu su: Palata Golestan, kompleks Sadabad (zgrade i 14 muzeja unutar njega). Kasarna 06, kompleks Saltanatabad, zgrada Senata, Ratni univerzitet na trgu Hor . Toranj Azadi, Mermerna palata, kulturni centar Negarestan. Škola Abu Muslim, Javno i revolucionarno tužilaštvo u Teheranu (oblast Arg),
    Nacionalna konsultativna skupština na trgu Baharestan. Hoseinije Eršad, vila Arbab Hormoz, Terminal 1 aerodroma Mehrabad, Muzej stakla (Abgineh). Kuća Ahmada Mosadeka, stadion Azadi, dvorana Umetničkog centra (Hoze Honari) i nekoliko drugih istorijskih kuća.


    Isfahan je druga provincija sa najviše štete (23 spomenika), uključujući:


    Palata-muzej Čehel Sotun, Muzej dekorativnih umetnosti.
    Kompleks trga Nakš-e Džahan, Imamova džamija, džamija Šeika Lotfolaha, Ali Kapu, ulaz Gejsarije. Palata Hašt Behešt, kupatilo Džarči-baši i nekoliko istorijskih kuća i džamija u Hvansaru. Huzestan (13 spomenika): Moguća oštećenja kasarne Dež u Horamšahru,
    vazduhoplovne baze Dezful i Etnografskog muzeja (kupatilo Karnasion). Kurdistan (13 spomenika): Palata Hosrovabad, palata Asef (Kurdska kuća), Saborna džamija u Sanandadžu.
    Lorestan: Tvrđava Falak-ol-Aflak i njeni muzeji, kuća Ahund Abu.
    Kermanšah: Tekija Biglarbegi, džamija Abu Turab.
    Takođe, zabeležena su oštećenja u provincijama: Fars (stara zgrada opštine), Hamadan (mauzolej Baba Tahira), Gilan (Pomorski muzej u Anzaliju), Bušehr, Kom, Mazandaran (palata Safiabad) i Sistan i Beludžistan (planina Hodža).


    Rešenje „Plavi štit“ za zaštitu spomenika


    Prema međunarodnim običajima, postavlja se znak poznat kao Plavi štit (Blue Shield) kako bi se obeležila istorijska mesta, čime se vojnim snagama omogućava da ih razlikuju od vojnih ciljeva. Ehsan Zohrevandi, zamenik za kulturno nasleđe provincije Razavi Horasan u
    Iranu, saopštio je da su u ovoj provinciji muzejski predmeti prebačeni u sigurne depoe, a znak Plavog štita postavljen je na istaknute objekte kao što su Veliki muzej Horasana, mauzoleji Ferdosija, Atara i Hajama. On je naglasio da se svaki napad na ova mesta smatra „ratnim zločinom“.

    Na kraju, mora se reći da je drevno nasleđe Irana, koje je plod vekovne zaštite naroda, sada pod pretnjom uništenja od strane dva aktera bez identiteta. Sada je red na osetljivost javnog mnjenja i hitnu intervenciju međunarodnih institucija kako bi se sprečilo dalje uništavanje ove riznice čovečanstva.

    22.04.2026.

  • General Leonid Ivašov: Šta donosi svetu i Rusiji novi predsednik SAD

    General Leonid Ivašov: Šta donosi svetu i Rusiji novi predsednik SAD

    Prevela sa ruskog: mr Danijela Petković

    General Leonid Ivašov

    General pukovnik u penziji Leonid Ivašov, je ruski vojni, politički i društveni radnik, stručnjak u oblasti geopolitike i međunarodnih odnosa. Danas je u penziji, a na njegovom youtube kanalu svakodnevno iznosi analize koje se tiču konflikta Rusije i Ukrajine i komentariše ostala geopolitička pitanja. Tako je u poslednjem obraćanju komentarisao dolazak i izbor novog predsednika SAD, Donalda Trampa.

    General Ivašov naglašava da je Trampu Rusija “rezervna teritorija” i da mu trenutno nije u sferi interesa, niti bilo kakva konkurencija. Glavni zadatak Trampa je da zaustavi kineski naučno-tehnološki razvoj, iako je izvesno da nivo kineskog razvoja trenutno nikome nije dostižan. Glavni zadatak Ilona Maska je da to zaustavi. 

    Rusija, ukoliko ne izvrši državni prevrat i promeni politiku i pravac, nazadovaće, a nakon toga sledi raspad ruske države. Došlo je vrеme, govori General Ivašov, da Rusija izabere da li će biti rob “oligarho-fašističkog režima”, da li će se pokoriti kinezima i biti njhov rob ili će se prikloniti Trampu. Tramp je naglasio da je jedan od zadataka odvojiti Rusiju od Kine. 

    Izvesno je da Rusija i Kina imaju veliki nuklearni potencijal i prirodne resurse, ali je isto tako poznato da će kinezi kontrolisati ruski prirodni potencijal, što amerikancima ne odgovara. Danas Kina proizvodi ideje, koncepcije, tehnologiju i oko milijardu kineza razmišlja samo o tome svakodnevno. Oni su naučno-prizvodna sila, a Amerika je pre svega spekulativno-finansijska sila, dok je ruska ekonomija kriminalna. Tramp je postavio zadatak da Amerika bude bezbedna. 

    Govori se da je Rusija druga armija po jačini na svetu, ali u suštini nismo ni druga, ni peta, ni deseta, objašnjava Ivašov, što je pokazao primer Kurska. Novi američki predsednik je još u prvom mandatu govorio da mu je cilj razvijanje visoko inovativne industrije i prekidanje svih dejstava koje su demokrate pokrenule, kao i zaustavljanje migracione krize.

    Po rečina generala Ivašova, zapad ima duhovni potencijal na nivou majmuna i Rusija bi trebalo da se okrene u tom smislu BRIKS-u kako bi sačuvala svoj duhovni potencijal koji je veliki i odbranila ideju hrišćanstva. Sada se možemo pitati, objašnjava Ivašov, zašto su ruski liberali slavili i pili šampanjac zbog pobede Trampa, jer Tramp više neće dati ni jednog jedinog centa tek tako. Njemu je pre svega cilj da služi Americi, da učini Amriku opet velikom, a Rusija nije jedan od njegovih glavnih cijleva. Prvi njegov protivnik je Kina, a Rusija je neka vrsta rezervne teritorije.

     Setimo se da je 2019-te godine Tramp zatvorio pitanje ukrajinsko-ruskog konfikta. Sada on govori da će zaustaviti taj konflikt za nekoliko dana, ali moramo znati da su izjave u kampanji jedno, a realno predsednikovanje drugo. Vrlo je izvesno da Tramp može uskratiti finasijsku podršku NATO-u tako da oni više ne mogu pružati oružanu i finasijsku podršku Ukrajini. Zaustaviti vojna dejstva, govori General, ne znači i zaustaviti rat. Rusiji ništa dobro ne može doneti izbor Trampa, a slom Evropske Unije i NATO-a će se ubrazati.

    Pred nama se postavlja pitanje, kuda ide pravoslavni narod? Kuda da beže i šta da rade pravoslavni narodi i države pred napadom katolicizma? Pravoslavni narodi i države neće izabrati put katolicizma, ali koji će drugi izbor biti, nije izvesno. Srbiju pominje kao pravoslavnu zemlju koja se odlučila za NATO i dala podršku Ukrajini.

    U ovoj novonastaloj situaciji General Ivašov pominje Aleksandra Lukašenka kao mogućeg objedinitelja pravoslavnih naroda i da će on istupiti kao predvodnik jednog političkog kursa koji se naziva “Moskva-treći Rim” tako da je sada trenutak da se pravolsavni narodi

    Izvor: Youtube kanal Generala Ivašova