Tag: bezbednost

  • General Ivašov: Sada deluju prava sile, a ne sile prava!

    General Ivašov: Sada deluju prava sile, a ne sile prava!

    Prevela sa ruskog: mr Danijela Petković

    Svet danas prelazi iz stanja haosa u nešto što je fundamentalno, što opredeljuje našu budućnost.

    Danas svedočimo nizu regionalnih sukoba. Suočavamo se sa krizom čitavog sistema medjunarodnih odnosa koji je nastao posle Drugog svetskog rata.

    Decenijama je posleratni poredak sprečavao velike sile da dodju do direktnih sukoba. Medjutim poslednjih godina, njegovi osnovni principi sve više su zamenjeni političkom svrsishodnošću i vladavinom sile.

    Istorija pokazuje jedinstven obrazac: kada moć prava slabi, uloga sile kao instrumenta politike raste. Upravo zato savremeni sukobi postaju sve opasniji, a mogućnost za diplomatsko rešenje se smanjuje.

    Glavni problem je što stare medjunarodne institucije posebno gube sposobnost da deluju kao arbitri izmedju centara moći. Svet ulazi u period formiranja nove ravnoteže i taj proces neće biti lak.

    Pitanje nije više da li će se svetski poredak promeniti. Pitanje je koliko će ova tranzicija biti bolna.

    Glavni problem svih sukoba je nepoštovanje medjunarodnog prava. Podsetimo se da se osnove medjunarodne bezbednosti i regulacije medjunarodnih konflikta nalaze u Ustavu Ujedninjenih Nacija, koji je istorijsko dostignuće.

    Sada su razrušeni ti osnovni principi medjunarodne bezbednosti, a kada prestaju da deluju sile prava, tada počinju da deluju prava sile.

    U Ustavu Ujedinjenih Nacija kaže se da je cilj da podržavaju medjunarodni mir i bezbednost i u tom smislu primenjuju efektivne mere za zaustavljanje i otklanjanje akcija agresije i pretnje medjunarodnom miru, mirnim sredstvima i rešavanje sporova u saglasnosti sa medjunarodnim pravom.

    General Leonid Grigorijevič Ivašov

    Sada se svet vraća principima koje su utemeljili Ruzvelt i Staljin, principima Ujedninjeih nacija. Ruzvelt i Staljin odigrali su presudnu ulogu u procesu osnivanja Ujedinjenih nacija. Njihovi dogovori tokom savezničkih konferencija, posebno na Jaltskoj konferenciji 1945. godine, postavili su institucionalne temelje nove međunarodne organizacije.

    KINA I AMERIKA

    Kina je danas ključni faktor u svetu. Tramp odlaže posetu Kini,a njegove molbe Kini da utiču na Iran kako bi se postiglo primerije pod odgovarajućim uslovima za Trampa ostale su bezuspešne. Kina odgovara da oni nisu počeli rat, već je Amerika razrušila principe medjunarodnog prava. Podsetimo se da je Amerika naoružavala Tajvan što je veliki problem za Kinu i prepreka u odnosima sa Amerikom.

    RUSIJA I KINA

    Poznata je deklaracija o zajedničkoj saradnji Rusije i Kine. Rusko-kineska zajednička deklaracija o multipolarnom svetu i uspostavljanju novog međunarodnog poretka, potpisana u Moskvi 23. aprila 1997. od strane Borisa Jeljcina i Jiang Zemin. U njoj se zagovara prelazak sa bipolarnog i unipolarnog sistema na multipolarni svet zasnovan na suverenitetu država, nemešanju u unutrašnje poslove i većoj ulozi međunarodnog prava. Ovo je Kineski projekat i Rusija se na to saglasila.

    Rusija i Kina su naglasile značaj centralne uloge Ujedinjenih Nacija u rešavanju međunarodnih pitanja, kao i potrebu jačanja međunarodnog prava i kolektivne bezbednosti.

    IRAN

    Što se tiče Iranske krize, Iran je civilizacija stara oko pet hiljada godina, dok je Ameika stara dvesta pedeset godina. Iran ima značajno kulturno nasledje za ceo svet i pokazao je vrlo snažan otpor Amarici, što Trampu sada predstavlja problem i što ga je nateralo da zatraži pomoć Kine.

    Mišljenja sam i dalje da Rusija ide ka sopstvenoj propasti i da naša nacija polako iščezava ukoliko se tekući konflikti ne zaustave.

    Izvor: YouTube kanal Leonida Ivašova

    https://www.youtube.com/watch?v=polWq4xmOOQ

  • Округли сто у Москви: Међународна безбедност и међудржавна сарадња

    Округли сто у Москви: Међународна безбедност и међудржавна сарадња

    НАУКА И БЕЗБЕДНОСТ

    На РАНХиГС-у одржан округли сто о питањима међународне безбедности и међудржавне сарадње

    Дана 8. априла 2026. године на Руској академији народне привреде и државне службе при Председништву Руске Федерације одржан је међународни округли сто под називом „Међународна безбедност и међудржавна сарадња: нови изазови, реалности и перспективе“.

    *Фотографија Института прва и безбедности

    Организатор догађаја био је Факултет националне безбедности -Института за право и националну безбедност.

    Округли сто окупио је руске и стране научнике, предаваче, представнике државних органа, као и докторанде и студенте. Главни циљ сусрета био је разматрање кључних проблема међународне безбедности и савремених трансформација у систему међудржавних односа у условима све израженије глобалне конкуренције и растућих изазова.

    *Фотографија Института прва и безбедности

    Током рада учесници су се фокусирали на широк спектар питања повезаних са трансформацијом светског система, динамиком глобалног развоја и проналажењем ефикасних механизама за обезбеђивање безбедности на међународном, регионалном и националном нивоу. Посебна пажња посвећена је геополитичким и геоекономским променама, утицају технолошког развоја на безбедност, као и интеграционим и дезинтеграционим процесима у светској политици, економији и култури.

    *Фотографија Института прва и безбедности

    Посебан сегмент дискусије односио се на питања међудржавне сарадње у условима спољнополитичких ограничења, диверсификације облика сарадње, као и анализу искустава различитих држава у заштити националних интереса. Учесници су такође разматрали проблематику борбе против транснационалног криминала и улогу цивилизацијског идентитета у формирању савремених међународних односа.

    *Фотографија Института прва и безбедности

    Модератори округлог стола били су Владимир Леонидович Суворов и Сергеј Георгијевич Кисељов. У својим излагањима истакли су значај експертског дијалога и потребу за развојем нових приступа обезбеђивању одрживог и безбедног развоја у условима формирања новог светског поретка.

    Одржавање овог округлог стола представљало је важну платформу за размену мишљења, научну анализу и формулисање практичних предлога усмерених на јачање међународне безбедности и развој конструктивне сарадње међу државама.

    Из Србије, као докторанд на Председничкој Академији и научни истраживач, учествовала је мр Данијела Петковић, са темом “Међународни односи између Републике Србије и Руске Федерације: савремени изазови и перспективе”.

    мр Данијела Петковић (приватна архива)

    14.04.2026.